Jedno od najkontroverznijih umjetničkih djela ’90-ih, koje se još uvijek doživljava kao snažna manifestacija ranjivosti, instalacija je mnogima skandalozne engleske umjetnice Tracey Emin nazvana Moj krevet (1998.).
Instalacijom Moj krevet (madrac, posteljina, jastuci i predmeti), Tracey Emin je „ilustrirala“ tešku depresiju kroz koju je tada prolazila. Vrijeme je, nesposobna za bilo što konkretno, provodila ležeći na krevetu, bez jela i uz obilje alkohola. Kad se pribrala, shvatila je koliko je to strašno. Kada je svoju instalaciju javno izložila, nakon oporavka, neki kritičari su je ismijavali jer „svatko može prikazati svoj neuredan krevet“. Tim više što je taj krevet bio prepun prljavih odjevnih predmeta, mrlja i sličnih detalja kakve nitko ne voli pokazivati drugima. Ona se usudila jer je to pravo lice depresije.
Usprkos kritikama, ipak je našla svoj put do poštovanja. Bilo je to doba uspona TVreality programa i uspona društvenih mreža. Danas je zbog tog i brojnih kasnijih osebujnih djela smatraju jednom od najutjecajnijih živućih svjetskih umjetnica. Moj krevet je u međuvremenu stekao kultni status i Charles Saatchi ga je kupio za 150.000 funti nakon čega je prikazan na prvoj izložbi na otvorenju galerije Saatchi. Njezina su se djela našla i u zbirkama Eltona Johna i pok. Georgea Michaela, a tržišna vrijednost joj godinama ne opada.
Kaos u životnom prostoru i bolest koja ga je uzrokovala, njoj su,dakle, figurativno rečeno, pomogle da se profesionalno potvrdi. Na drugom polu nalaze se osobe koje kaos i nered blokiraju i onemogućavaju ih da se pokrenu. Ima i onih koji imaju neki radni ili kreativan zadatak, pa sami sebe sabotiraju, čisteći svoj prostor i preslagujući stvari, uvjerivši se da ne mogu početi raditi dok ga ne srede. Misleći da ćemo biti produktivni kada očistimo svoj prostor, mi možda odugovlačimo i ne radimo ono što je u tom trenutku doista važno.
Kako god, nered u našem životnom prostoru može biti iznimno snažan stresor, bez obzira bio on u nekom slučaju uzrok ili posljedica, „jaje ili kokoš“.
ODUGOVLAČENJE KAO ODGOVOR NA STRES
Prema studiji koju je proveo Princeton Neuroscience Institut, postojanje više vizualnih podražaja u dometu nečijeg pogleda, odrazit će se tako da će se ti podražaji natjecati za neuralnu reprezentaciju. Drugim riječima, što više nereda vidite, bit ćete smušeniji. Nećete znati odakle početi. Čišćenje vidnog polja smanjit će kognitivno opterećenje našeg mozga i dat će nam mentalni prostor za jasnije razmišljanje. Između ostalog, i to može dovesti do odugovlačenja, što može biti i samozaštitna strategija mozga, kao odgovor na stres.
U istraživanju objavljenom u „Psychological Science“ psiholozi Dianne M. Tice i Roy F. Baumeister ispitivali su odugovlačenje među studentima, prateći njihovo ponašanje i akademske ocjene tijekom jednog semestra. Oni koji su odgađali, prijavili su niži stres od onih koji nisu odgađali na početku semestra, ali su kasnije prijavili veći stres. Oni koji su odugovlačili, na kraju su dobili niže ocjene, što ilustrira samoporažavajući obrazac ponašanja.
Dakle, je li vam vaš osobni ritual čišćenja, ili neki drugi ritual (samo da popijem još jednu kavu, samo da napravim seriju dizanja utega, samo da…), kako biste počeli raditi, stvarno od pomoći ili nije? Kad smo to sebe počeli uvjeravati da moramo svoj prostor dovesti u savršen red da bismo mogli biti kreativni?
NERED MOŽE BITI ISCRPLJUJUĆ
Čist radni prostor i općenito red u našem životnom prostoru, može većinu nas učiniti produktivnijim. Situacija će biti ponešto drugačija radi li se o osobama koje više „koriste“ desnu stranu mozga, a to su umjetnici. Oni mogu dobiti kreativnu inspiraciju iz malo organiziranog kaosa. No,to ne vrijedi na duge staze. Kad trebaju započeti nešto novo, često će i oni pokušati organizirati svoj radni prostor.
Za neke osobe nered može biti potpuno iscrpljujuć; one se zbog njega mogu osjećati posve nepokretnima. Srede li ga, uz nečiju pomoć ili uz nevjerojatan psihički napor sami, bit će vidljive njihove psihološke i fiziološke transformacije. Osjećat će se opuštenije i odjednom će doživjeti nov polet u područjima u kojima su bili blokirani, što će im zauzvrat roditi nadu da će uspjeti odraditi nešto korisno.
Drugim riječima, raščišćavanje prostora nas može psihički pripremiti za druge aktivnosti. Osim toga, pružit će nam osjećaj postignuća koji će se pretvoriti u motivaciju i dat će nam vremena da razmislimo i organiziramo aktivnost koja je pred nama.
SAMOSABOTAŽA ILI BESKONAČNO „POSTAVLJANJE POZORNICE“
Bitno je, međutim, izbjeći zamku da proces organiziranja ili čišćenja postane naša glavna, ciljna aktivnost jer naš zadatak je nešto drugo. To je sređivanje prostora samo kako bismo mogli obavljati svoj posao bez dodatnog stresa.
Trebamo znati da nam organiziran prostor može pomoći da se pripremimo za uspjeh, ali nije ključ kreativnosti. Opće pravilo kada je riječ o tome je li u redu ili ne provoditi vrijeme „postavljajući pozornicu“ prije nego što učinimo ono što trebamo (posao) je da razmislimo o tome kako ovaj čin rasterećenja ili blagog odgađanja utječe na naš profesionalni život.
Za neke biti dobro organiziran znači biti produktivan. Za druge je dovoljno da budu uredni ili da mogu pronaći ono što im treba kada to žele. Ako vas čišćenje dovodi do samosabotaže, svakako odložite metlu, četku ili spužvu. Sljedeći put kada vas ulovi želja za pospremanjem, zapitajte se je li taj čin dio vašeg kreativnog procesa ili je nepotrebno odugovlačenje. Ako osjećate sumnju, donesite svjesnu odluku da ćete brzo završiti s čišćenjem ili odmah bacite metlu.
POREMEĆAJ GOMILANJA
Istraživanja su pokazala da nered u životnom prostoru može izazvati nered u našem umu. Ako nam nered izmakne kontroli, on nas može dovesti do fizičkih i psihičkih zdravstvenih problema.
Kada krenete u raščišćavanje, trebate zadržati samo ono što vam doista treba ili ono što nas veseli i ima neku posebnu sentimentalnu vrijednost za nas. To može biti teško. U tome vam može netko i pomoći. Nema smisla prebacivati stvari s jedne gomile na drugu: uzmite vreće za smeće i lišavajte se suvišnog, a ono što je još upotrebljivo, donirajte.
“Vidjeti nered posvuda oko nas psihički je iscrpljujuće i čini da se osjećamo napeto”, kaže Sally Augustin, doktorica znanosti, ekološka psihologinja i autorica knjige Designology: Kako pronaći svoj tip mjesta i uskladiti svoj život s dizajnom . „Što je više nereda, to više moramo raditi na skeniranju i sortiranju naše okoline kako bismo pronašli ono što tražimo ili učinili ono što smo planirali, a to može biti stresno.“
Kada vam nered izmakne kontroli, kada samo odlažete stvari i na kraju ih nemate gdje odložiti, to ne utječe samo na vašu vlastitu dobrobit, već i na svakoga tko živi (ili radi) s vama ili blizu vas. Ako je došlo do točke u kojoj se vaša obitelj ili suradnici stalno žale ili da vas susjedi kritiziraju zbog nagomilanog krša oko vaše kuće, zbog čega vas više nitko ne posjećuje, vaš život se oteo kontroli. To je ekstremno i može značiti da spadate u 2% do 6% ljudi koji imaju pravi poremećaj gomilanja. Netko s pravim poremećajem gomilanja nakuplja stvari do stupnja da je njihov životni prostor opasno zakrčen; takva osoba osjeća veliku nelagodu zbog ideje da odbaci predmete koje bi većina ljudi smatrala smećem. Pravi sakupljač pati osobno, profesionalno i društveno zbog svojih životnih uvjeta, a može patiti i od drugog mentalnog problema, kao što je anksioznost ili depresivni poremećaj.
Gdje god se nalazili u spektru nereda, čišćenje i raščišćavanje moglo bi vam pomoći da poboljšate svoj život. Ako sumnjate da imate poremećaj gomilanja, razmislite o traženju savjeta od kognitivno bihevioralnog psihoterapeuta ili drugog certificiranog stručnjaka za mentalno zdravlje.
„Na kraju, međutim, nemojte osjećati da se morate odreći svega što vam je uistinu važno”, savjetuje dr. Augustin. “Mnoge materijalne stvari kojima se okružujemo imaju duboko osobno značenje i pomažu nam da zadržimo pozitivan stav o sebi i svijetu koji nas okružuje.“
DEPRESIJA ILI OSOBNI STIL ŽIVOTA?
Znanost je dokazala da nered u našem fizičkom svijetu može dovesti do raznih bolesti: od odgađanja i općeg nezadovoljstva do povećane tjeskobe i povišenih hormona stresa. Preplavljeni smo stvarima, a naše okruženje utječe na našu unutarnju dobrobit.
Istraživanja pokazuju da kada promijenite svoju okolinu, čak i na mali način, možete se ponovo povezati s osjećajem svrhe i angažmana. A kako znati da imate preobilje imovine? Prema jednom općem pravilu: ako trebate pomaknuti jednu stvar da biste učinili nešto drugo, možda imate problem s neredom. I nered zahtijeva vašu pažnju, što može preopteretiti vaš mozak senzornim unosom. Kada vam je mozak preopterećen, ne možete se usredotočiti, vaši procesi donošenja odluka su usporeni i možete se suočiti s mentalnim umorom. Niti jedan od tih čimbenika vam ne pomaže stvoriti priliku za donošenje dobrih odluka.
Neuredna soba ili stan, može biti i znak dubljih problema s mentalnim zdravljem, ako je to nešto novo u nečijem životu. Ako je osoba prije vodila brigu o svom prostoru, a onda je jednostavno odustala, to može biti znak depresije. Depresivni ljudi su bezvoljni i preumorni da bi obavljali kućanske poslove. To je signal da se treba obratiti stručnjaku za mentalno zdravlje.
Ako ste pak osoba koju nagomilanost i nered ne smeta, a ni ne ometa u radu i životu općenito, i to je kod vas „redovno“ stanje stvari, to je vjerojatno znak vaše osobnosti i preferencija. Drugim riječima, ako savršeno funkcionirate usred gomile stvari, problema za vas nema.
Izvori: Daily Art magazine, Very Well, Psychological Science
Izvor: web
Tekst: LJILJANA PAVLINA